Project Manager ili Scrum Master? Da se Jesenjin nalazi u ovom vremenu, u mojim starkama, možda bi samo rekao Ko sam, šta sam, ja sam samo sanjar…projektnog menadžementa?
Ali kako nije, a i da ni ja ni vi ne bi previše sanjali i razmišljali, pisaću vam o Certified Agile Scrum Masters kursu, koji nam je držala Jasmina Nikolić, CEO i Co-Founder Agile Humans organizacije, a koji je, rekla bih, osim donešenog znanja, otklonio i mnoge nedoumice.
Krenimo od definicije – Šta je to Scrum?
Po definiciji, Scrum je lagani okvir koji pomaže ljudima, timovima i organizacijama da generišu vrijednost kroz prilagođavanje složenim problemima.
Scrum je najjednostavnije rečeno agilni način razmišljanja, sistem principa, vrijednosti, koji su primjereni brzim promjenama i brzom vremenu u kome savremeni biznisi posluju.
Scrum kao način funkcionisanja timova, se zapravo oslanja na odgovornost pojedinaca, sa svim njihovim kompleksno definisanim ulogama, gdje individue, kao jako bitne jedinke ipak čine mali, ali kompaktan tim sa svim njegovim sinergetskim efektima.
Postoji osnovnih 12 principa Scrum-a, na kojima se zasniva cijela metodologija, i koji se posmatraju kao osnovni putokaz u Scrum svijetu. Iste možete naći i analizirati na linku, ali ako želimo ući u samu srž ove metodologije, manifest Scrum-a sadržan je u 4 osnovne stavke:
- Pojedinci i interakcije su iznad procesa i alata
- Radni softver je iznad sveobuhvatne, iscrpne dokumentacije
- Saradnja kupaca je bitnija od pregovaranja o ugovoru
- Odgovor na iznenadne promjene je iznad slijepog praćenja zacrtanog planom
Šta ovo sve znači? Ako pitate jednog ušuškanog menadžera, starog kova, koji ni ne želi da razmišlja o tome da agilno poslovanje postoji, a kamoli da ga počne primjenjivati, rekao bi vam da su ove 4 tvrdnje nemoguća misija i da je to nešto što nikako ne može biti tačno.
Generalni problem svih “tradicionalnih” škola menadžmenta je što nisu shvatale značaj promjena, i to onih koje se dešavaju sad i odmah i u toku samog procesa, a to je nešto na šta se Scrum kao metodologija primarno oslanja.
Idemo dalje na Scrum vrijednosti
Već sam pomenula da se sva pažnja stavlja na pojedinca, njegove osobine, njegove definisane uloge i na to kako individua doprinosi timu, jer se i lične vrijednosti članova prenose na sam tim.
Osnova Scruma je zapravo u tome da je važan pojedinac kao član tima i njegovo djelovanje Međutim, da bi mogli pričati o pojedincima kao članovima tima, moramo pomenuti i koje su to ključne virjednosti koje individue unutar malog Scrum tima treba da imaju:
- Otvorenost – članovi tima i svih zainteresovanih strana – moraju biti otvorene po pitanju posla i svih izazova u toku rada na projektu
- Poštovanje – svi članovi poštuju kako nezavisnost, tako i sposobnost svih individua u timu
- Posvećenost – sve individue moraju imati posvećenost ostvarenju ciljeva Scrum tima
- Fokus – svi članovi tima moraju biti posvećeni radu i cilju Scrum tima
- Hrabrost – koja kao najbitnija osobina govori da svi članovi tima moraju imati hrabrost da urade prave stvari i da rade na teškim problemima
Na Jasminino pitanje od koje bi od ovih pet vrijednosti najviše zazirali, kao neko ko tek počinje da grebe znanje o agilnim metodologijama rekla sam: Najviše me je strah hrabrosti.
Nakon par minuta smijanja mojoj nespretno konsturisanoj izjavi, Jasmina je rekla da je to možda i nešto najbolje što je čula u posljednje vrijeme na svojim treninzima (nije da se hvalim :)).
Ne, nije bilo pogrešno i ne, nije suprotno nečemu što se Scrum zove, jer hrabrost nije nemanje straha, već naprotiv imanje i prevazilaženje istog, kroz poštovanje svih postulata Scrum metodologije.
Šta sve radi Scrum Master, kao glavna karika Scrum tima?
- Promoviše i podržava Scrum tako što pomaže svima da razumiju Scrum teoriju, prakse, pravila i vrijednosti
- Stara se o tome da tim bude u potpunosti funkcionalan i produktivan
- Uklanja prepreke, povećava transparentnost i širi adaptivnu kulturu
- Omogućava blisku saradnju svih uloga i funkcija
- Zakazuje i poziva na ceremonije (dobro poznate timske sastanke), facilitira sve ceremonije u Scrumu
- Štiti tim od spoljnjih smetnji
Koje su onda razlike u vrstama Scrum Mastera?
- Facilitator – Svrha facilitacije joj je da olakša neki proces i da napravi adekvatne smjernice za svoj tim (onaj koji savetuje, ohrabruje, obezbeđuje podršku)
- Mentor – njegova svrha jeste sasvim jasna – da daje direktne savjete
- Teaching – da prenosi svoje Scrum znanje
- Coaching – da postavlja pitanja, ne daje odgovore nego pomaže članovima tima da sami izvuku odgovore, takozvana ko-aktivna uloga
Scrum role ili uloge
No da bi fino potkovali ovu teoriju, vratimo se i definisanju Scrum rola. U Scrum timu, koji broji najviše 10 članova, postoje svega 3 role:
- Scrum Master – osoba koja u potpunosti vlada Scrum metodologijom i prenosi je na sve članove tima, uz poštovanje svih principa
- Product owner– Osoba koju možemo posmatrati kao vlasnika odluka. Najčešće se nalazi sa strane klijenta i on je zadužen da iskomunicira šta je to što proizvod treba da donese i kako treba da izgleda. Ujedno on upravlja svim stakeholder-ima
- Developers / team members– Developeri, dizajneri, sistem arhitekte, ko god da radi na izradi proizvoda i ostvarenju glavnog Scrum cilja
Ok, ako se Scrum tim dijeli na svega tri uloge, otvorilo se i pitanje pa šta je onda titula konvencionalno nazvana – Project Manager?
Po definiciji Scruma Project Manager zapravo pokriva 2 funkcije i to – Product Ownera i Scrum Mastera – što znači da pokriva kako komunikaciju sa klijentom, tako i sa timom i nosi se sa svim odlukama i posljedicama tih odluka.
Da li je onda ovo prevaziđen model vođenja projekata? Svakako da jeste, jer Project Manager nikada ne može biti do srži upoznat sa interesima svih stejkholder-a kao Product Owner sa jedne strane, a ni pored svih obaveza potpuno posvećen timu kao Scrum Master sa druge strane. Agilni način poslovanja i sporo, gotovo nepostojano prilagođavanje nikako ne idu ruku pod ruku, a reklo bi se da će agilni način razmišljanja i djelovanja postati osnova svakog uspješnog projekta.
Pa gdje je onda Bild u cijeloj Scrum priči?
Sa davno usvojenim saznanjem da veći dio naših klijenata (čitajte gotovo nijedan) sa svoje strane nema jasno definisanog Product Owner-a, pomislila sam, pa mi nećemo moći da koristimo agilnu Scrum metodologiju.
Ali opet sam se prevarila. Zašto? Iako se agile Scrum metodologija zasniva na dobro utvrđenim pravilima, modelma i prinicpima, Scrum u svom potpunom izvornom obliku u praksi zapravo i ne postoji. Ali zato postoji nemali broj modela koji uspješno funkcionišu, u svom hibridnom obliku. Jedan od najzanimljivijih primjera agilnog hibrida jeste Spotify hibridni model, koji je najbolji primjer kako se iz Scrum metodologije mogu izvući najbolje stvari i prilagoditi strukturi organizacije, ukoliko je volja za agilnom promjenom zaista pristutna.
Šta nas onda čeka u nastavku? Dalja agilizacija i hibridizacija svega onoga što trenutno postoji, primjena prikupljenog znanja i na kraju i odgovor na pitanje sa početka: Da, hoću da postanem Scrum Master.
Ova priča ne bi bila ni upola dobra ukoliko bih zaboravio da pomenem i sve Bildove samuraje koji su bili na obuci:
Dženita Karović, Nino Šuntić, Milica Brkuljan, Amra Jukić.
