Sigurno je da su podsticaji došli u pravo vrijeme, jer će nam kao kompaniji značiti da nastavimo sa razvojem i investicijama u 2021. godini, kazao je za Dnevne novine osnivač kompanije Bild Studio Tarik Zaimović ističući da ne može a da ne pohvali rad, pozitivnu energiju i nadu koje je Ministarstvo nauke unijelo u cijelu IT zajednicu.
Zakoni o inovacionoj djelatnosti i o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija koje je krajem jula usvojila Skupština pravo su osvježenje kada je riječ o podsticajima za IT industriju, smatra Zaimović, osnivač kompanije Bild studio koja na tržištu Crne Gore posluje deset godina, a specijalizovana je za razvoj softverskih rješenja, brendinga i dodatnih usluga koje omogućavaju digitalnu transformaciju i razvoj poslovanja njihovih klijenata.
“Ukoliko zakon koji predlaže Ministarstvo nauke bude implementiran na pravi način, ovo će biti najbolji podsticaj za IT industriju od kad radim u njoj. Zakon je sveobuhvatan i pruža mogućnosti da se postojeće IT firme dodatno razvijaju, podstiče ih na razvoj i inovacije, dok svakom novom igraču koji želi da se oproba u IT industriji daje vjetar u leđa, koji je presudan u ranoj fazi formiranja preduzeća”, istakao je Zaimović za Dnevne novine.
Zakoni namijenjeni svima
Najbolji dio zakona je taj što nije namijenjen samo IT kompanijama, već i onima iz drugih sektora, koji, kako je rekao, primjenom informacionih tehnologija mogu da stvore dodatnu vrijednost ili inoviraju, a da ih to ništa ne košta.
“Ovim dokumentom dobijaju mogućnost da dio poreza na dobit preusmjere na investiciju u inovativni segment poslovanja. Ovim se stvara ogroman prostor za lokalne investicije od velikih kompanija, tako da svi imaju interes, čime se stvara kompletno nov eskosistem za progresivni razvoj”, ocijenio Zaimović.
Ključno je, smatra on, da privrednici i ostali koji žele da se bave preduzetništvom prepoznaju i iskoriste šansu.
“Jedino što me brine je to što IT industrija u Crnoj Gori nije dovoljno razvijena. Ukoliko ove podsticaje iskoriste strane kompanije koje imaju jednaka prava, ali i ne isti doprinos kao lokalne, možemo doći u situaciju da i ovako nerazvijen IT sektor bude potpuno urušen”, upozorio je Zaimović.
Razumljivo je, dodaje, to da evropski zakoni ne dozvoljavaju protekcionizam i da Crna Gora ne može da izglasa zakon koji ne pruža svima iste mogućnosti.
“Međutim, smatram da je ključno prvo riješiti sve barijere koje ima IT sektor, ojačati tržište, pa ga tek onda otvoriti. Jedino tako eliminišemo rizike koji mogu biti kobni”, ističe Zaimović.
Unutrašnja reforma i edukacija
Strane kompanije, kaže, ne razvijaju IT industriju, već naprotiv one razvijaju IT industriju zemalja odakle dolaze.
“Glavni prihodi i profit od stranih kompanija ostaju u zemljama njihovog osnivanja, dok na drugoj strani ‘odvode’ najbolje kadrove koje je lokalna IT industrija godinama gradila. Kvalitetan kadar je elementarni uslov za razvoj bilo koje industrije”, naglašava Zaimović.
Deficitarnost kadra je, prema njegovom mišljenju, trenutno najveća barijera u poslovanju.
“Pokazalo se da obrazovni sistem, u našem kontekstu, ima značajan broj propusta. Ne prati trendove, nije usklađen sa privrednom potražnjom i nije u stanju, ni kvantitativno ni kvalitativno, da ispoštuje minimum normi neophodnih za razvoj IT industrije”, rekao je Zaimović.
Time se teret edukacije sa akademskog sektora, kaže, prebacuje na firme, koje su primorane da same školuju i kreiraju kadrove.
“Kao kod svake kvalitetne edukacije, u pitanju je spor i izuzetno skup proces, gdje dolazimo u situaciju da kreiramo ambijent nelojalne konkurencije u pogledu zapošljavanja kadrova što je potpuno suprotno od onoga što želimo da postignemo sa ograničenim i vrijednim resursima”, ističe Zaimović i dodaje da je ipak, optimističan da će IT kompanije konačno krenuti da se udružuju, jer je to dobar način da razvijemo naše ljude i poslovanje, te samim tim stvorimo za cijelu zajednicu bolje uslove za život.
Razvijene zemlje imaju naprednu tehnologiju
Istorija nam kaže, objašnjava on, da su najrazvijenije civilizacije i narodi, bili oni koji su imali naprednu tehnologiju.
“Ista situacija je i danas. Sa sigurnošću mogu da kažem da ne postoji nijedna razvijena država na svijetu koja se ne oslanja na tehnologiju u svim segmentima. To su uzajamno povezane stvari. Tehnologija će promijeniti i mijenja, ne samo ono što radimo, već i ko smo. Siguran sam da će to uticati na naš identitet, osjećaj privatnosti, poimanje vlasništva, potrošačku svijest, vrijeme dok smo na poslu, slobodno vrijeme, način kako se lično i profesionalno razvijamo, upoznajemo ljude i kako njegujemo odnose sa njima”, pojašnjava Zaimović.
Nažalost, dodaje, mi u Crnoj Gori još nismo shvatili značaj i potencijal IT industrije.
“U državi nemamo velike i ozbiljne firme koje su izvozno orijentisane, samim tim i konkurentne na regionalnom i globalnom tržištu. Najveći poslodavac u IT industriji je država i uglavnom je teško doći do takvih poslova, posebno za male firme i firme u razvoju”, smatra Zaimović.
Iz raznih istraživanja i analiza koje se tiču pronalaženja države koja je pogodna za investiciju i outsourcing u IT-u, kaže, može se zaključiti da Crna Gora nije najpoželjnije rješenje.
“Crnu Goru zaobilaze, jer ima najmanji broj razvojnih IT inženjera u odnosu na broj zaposlenih na tržištu rada, kao i nezavidan broj IT razvojnih firmi u odnosu na region, pogotovo u odnosu na Istočnu Evropu. Iako je u posljednjih par godina rađeno na razumijevanju potencijala ICT industrije u domaćem kontekstu, nedostaju i dalje ozbiljna, redovna i strateški orjentisana istraživanja koja bi obuhvatila ključne aktere i pružila nešto bolji uvid u stanje na terenu”, istakao je Zaimović.
U regionu i i Istočnoj Evropi, sa druge strane, kako je rekao, možete naći gomilu toga: veliki broj ozbiljnih sajmova, konferencija, IT udruženja, start-up centara i zajednica, investicionih fondova, biznis inkubatora, co-working prostora, IT stručnih praksi i takmičenja, IT instituta, web sajtova i raznih drugih organizacija koje promovišu i razvijaju IT industriju u njihovim zemljama.
“Ako mislimo da na brz način napravimo iskorak u razvoju, smatram da jedna od najbitnijih komponenti jeste primjena informacionih tehnologija u svim industrijama. Navešću samo primjer digitalizacije javne uprave i privrede. Svima bi bio omogućen bolji pristup informacijama, one bi mogle biti centralizovane, samim tim bi transparentnost bila unaprijeđena, a njihov protok značajno pospješen”, smatra Zaimović.
Informacija je, naglašava, danas ključ za razvoj bilo čega, kao rezultat svega sve što se trenutno radi, radilo bi se neuporedivo brže.
“To znači da bi se posao brže završavao, firme bi bolje poslovale, javna uprava bi bila neuporedivo efikasnija, a sve to, na koncu, odrazilo bi se na standard i kvalitet života svih nas. To je samo jedan od bezbroj primjera koliko je tehnologija primjenjiva i važna”, kazao je Zaimović.
Zalihe novca ključne za opstanak u doba krize
Epidemija korone i za njegovu kompaniju je bila izazov koji su, kaže, uspješno prevazišli bez otpuštanja radnika i velikih rezova.
“Prva četiri mjeseca poslovanja u 2020. godini, po svim parametrima, bila su rekordna u istoriji kompanije. Međutim, kako Bild studio radi uglavnom sa inostranim kompanijama koje su izuzetno obazrive na krize i finansijski vrlo odgovorne, u prvoj fazi epidemije smo imali veliki izazov. Neki klijenti zbog poteškoća u sopstvenom poslovanju privremeno su nas napustili, a dogovorene poslove odložili dok se situacija ne smiri”, kazao je Zaimović.
Srećom, kako ističe, za 10 godina poslovanja naučili su lekciju, koja glasi: jako je bitno da firma ima dovoljne zalihe u novcu.
“To je jedan od finansijskih postulata kojima se vodimo i koji nam je omogućio da premostimo ovaj period krize. Možda i najbitnija stvar je što nismo nikog otpustili, niti smo pravili neke radikalne rezove. A, razloga za brigu imamo. Naše projekcije su da bi u normalni kolosijek trebalo da se vratimo početkom 2021”, rekao je Zaimović istakavši da su već uradili veliki posao kako bi se za to pripremili.
On podsjeća da su do sada imali četiri velike faze razvoja i svaka od njih je ostavila jedinstven pečat na poslovanju.
“U prvoj fazi formirali smo temelje kompanije i bavili se izradom veb sajtova, grafičkim dizajnom i pružanjem hosting usluga i to isključivo za lokalno tržište. Klijenti su nam bile kompanije iz gotovo svih industrija, državne ustanove, NVO sektor, čak smo radili i za industriju igara na sreću”, kazao je Zaimović.
Nakon četiri godine, drugu fazu razvoja obilježio je izlazak na inostrano tržište, kada su, kako kaže, dobili prvog, većeg, inostranog klijenta.
“U tom periodu kompanija je porasla sa 15 na 45 zaposlenih, a ujedno smo korpus usluga proširili na marketing, konsalting, dizajn korisničkog interfejsa i iskustva. Naš razvoj i sazrijevanje je obilježio veliki broj kompanijskih transformacija, pa smo nakon full-service usmjerenja, odlučili da se specijalizujemo za izradu informacionih sistema i mobilnih aplikacija. Danas možemo reći da je fokus kompanije na izradi stabilnog okruženja za razvoj kadrova koji se uspješno bave spektrom modernih i inovativnih usluga koje poboljšavaju poslovnost naših klijenata”, kazao je Zaimović.
U suštini, 90 odsto usluga Bild studio trenutno obavlja za inostrano tržište sa fokusom na Skandinaviju, zemlje Beneluksa i USA.
“Trenutno zapošljavamo 80 mladih ljudi koji vide perspektivu za lični i timski razvoj u našem kolektivu. Bild je uvijek bio izuzetno dobar inkubator za one koji tek počinju sa radom ili žele da se usavrše u nekoj novoj tehnologiji. To smo kontinuiranim programima edukacije uspijevali da održimo za sve vrijeme poslovanja i izuzetno smo ponosni na činjenicu da i dalje radimo na proizvodnji mladog IT kadra”, ističe Zaimović.
Na pitanje da li će im donošenjem novih zakona posao biti olakšan i na koji način konkretno, Zaimović kaže da na nivou menadžmenta još nisu napravili konkretne predloge kako će iskoristiti podsticaje, iako već imaju neke ideje koje planiraju da ralizuju putem ovih podsticaja.
“Ono što je sigurno je da su podsticaji došli u pravo vrijeme jer će nam kao kompaniji značiti da nastavimo sa razvojem i investicijama u 2021. godini. I na kraju, zaista ne mogu a da ne pohvalim rad, pozitivnu energiju i nadu koje je Ministarstvo nauke unijelo u cijelu IT zajednicu, ovakva pozitivna atmosfera u našem sektoru nije bila od kad naša firma postoji na tržištu, a to je deset godina”, zaključio je Zaimović.